HERCEG NOVIâ OpÅ¡tinske komisije za popis Å¡tete od poplave koja se dogodila 14. oktobra kada se rijeka Sutorina izlila duž cijelog svog toka i napravila velike Å¡tete na infrastrukturi i privatnim kuÄama i imanjima, zavrÅ¡ile su posao. U toku je priprema izvjeÅ¡taja koji Äe biti dostavljeni nadležnim državnim organima i SO.
Po onome Å¡to su komisije zabilježile na terenu mnogo je viÅ¡e objekata stradalo nego Å¡to je to izgledalo na prvi pogled, tako da Äe, prema okvirnim procjenama, Å¡teta biti milionska. Za utvrÄivanje uzroka koji su doveli do izlivanja Sutorine angažovan je sudski vjeÅ¡tak Äiji se izvjeÅ¡taj oÄekuje za desetak dana.
Å to je sve stradalo
Potpredsjednik opÅ¡tine Mladen RostoviÄ, koji je bio na Äelu Komisije za popis Å¡teta na infrastrukturi, kaže da je kompletna stara magistrala razorena, razruÅ¡en je potporni zid kod klaonice BabiÄ, potporni zid i iviÄna greda kod graniÄnog prelaza gdje je voda odnijela i dio cjevovoda. Nestali su djelovi privatnih imanja uz rijeku (negdje i po 200 do 300 kvadratnih metara), nestali su potporni zidovi uz rijeku koje su mjeÅ¡tani gradili radi zaÅ¡tite, željezni pjeÅ¡aÄki most kod stare Å¡kole u Sutorini voda je pomjerila na drugu stranu, novosagraÄeni fudbalski stadion u Igalu koji je koÅ¡tao preko 350.000 eura je sada neupotrebljiv… Nestalo je nekoliko Äamaca, a polomljeno ih je viÅ¡e od 20. Autolimarska radnja Slobodana ÄuratoviÄa je stradala, sav alat mu je uniÅ¡ten i nestalo je pet automobila njegovih klijenata koji su tu bili parkirani. Odnesen je donji dio rijeke Sutorine, na uÅ¡Äu, gdje obala nije ureÄena. ÄiÅ¡Äenje otpada koji je u korito rijeke dospio tokom poplave, takoÄe je jedna od posljedica koja Äe morati da bude sanirana.
Višegodišnja nebriga
RostoviÄ istiÄe i da je evidentno da niko ne brine o rijeci i da niko tamo nije odlazio godinama, iako je Sutorina jedna od desetak crnogorskihrijekakoje su od državnog znaÄaja. On negira nagaÄanja mjeÅ¡tana da je do poplave doÅ¡lo zato Å¡to su neodgovorni pojedinci u nju svaÅ¡ta bacali, a da niko od nadležnih na to nije reagovao.
-Rijekaje iskoÄila iz korita odmah na poÄetku (na granici), a niko nije iÅ¡ao gore iznad Malte ili u Prijevor da baca otpad u rijeku. Po onome Å¡to se vidi na terenu,rijekaje na viÅ¡e mjesta, od granice sa Hrvatskom do uÅ¡Äa u more, napuÅ¡tala korito i plavila sve pred sobom. Evidentno je da je pala enormna koliÄina kiÅ¡e u kratkom vremenskom intervalu od sat i po i to na podruÄju Malte, Prijevora, Vidovog vrha, Ravnog brijega, Mokrina i dijela Hrvatske u graniÄnom pojasu. RijeÄ je o slivnom podruÄju rijeke Sutorine, pa su se formirale velike koliÄine vode u njenom gornjem toku. Prvi problem se dogodio na samoj granici, na prvoj serpentini stare magistrale prema Dubrovniku – kaže RostoviÄ.
ProblematiÄno od granice
RostoviÄ objaÅ¡njava da se prilikom gradnje graniÄnog prelaza u Hrvatskoj napravila velika deponija materijala od iskopa na samoj granici prema Crnoj Gori.
- Tu se formiralo kliziÅ¡te koje je golim okom vidljivo, stabla su nakrivljena, uruÅ¡ena, osuÅ¡ena i ono je i dalje aktivno. KliziÅ¡te je zaÄepilo kompletan tok, tako darijekanije mogla da teÄe svojim koritom veÄ je svom silinom krenula starim magistralnim putem u dužini od kilometar i po i kompletno ga razorila. Nastale su pukotine duboke i preko dva metra, a voda je nosila kamen, zemlju, asfalt, ruÅ¡ila drveÄe. Stradao je i dio puta prema Prijevoru. Prvi Äep od nanosa formirao se kod starog mosta kod klaonica BabiÄ. I kod sljedeÄeg mosta formiran je Äep i odnesen je dio obale prije mosta na Å ÄepoÅ¡eviÄima. Odnesen je i pjeÅ¡aÄki željezni most od dvadesetak metara kod stare Å¡kole u Sutorini. SljedeÄi Äep od stabala, Å¡ljunka i zemlje desio kod starog mosta PavloviÄa. Tu se voda izlila preko magistralnog puta i poplavila okolne kuÄe. Nivo vode je bio preko Å¡est metara, pa je postojala opasnost da poplavi i Cvjetni centar. Kad je taj Äep probijen voda se izlila i poplavila fudbalski teren, crkvu, groblje, parohijski dom, veliki broj kuÄa pored njiviÄkog puta â nabraja RostoviÄ.
On smatra da se sliÄna poplava može ponoviti ukoliko se kliziÅ¡te na granici sa Hrvatskom ne sanira. Stabilizovanje tog terena nije moguÄe bez Å¡ipova i potpornog zida za Å¡to Äe biti potrebno najmanje 200.000 eura.
OpÅ¡tina obezbijedila 30.000 eura za jednokratnu pomoÄ
Poplavljeno je i 48 domaÄinstava. Komisija koja je popisivala te Å¡tete u zavisnosti od njihove visine svrstala ih je u Äetiri kategorije. NajveÄu Å¡tetu pretrpjelo je sedam domaÄinstava i ona Äe dobiti jednokratnu pomoÄ od po 1.500 eura. Za 16 objekata pomoÄ Äe iznositi 1.000 eura, a ostali Äe dobiti po 500, odnosno 300 eura. OpÅ¡tina je za ove svrhe izdvojila 30.000 eura iz budžetske rezerve. Isplata ovog novca poÄela je u srijedu.
U lokalnoj upravi prihvaÄena je inicijativa NVO KuÄa ljudskih prava za prikupljanje pomoÄi porodicama ugroženim u poplavi. NovÄana pomoÄ se može uplatiti na raÄun CKB 510-68174-91.
D.I.
Komisija za popis štete od poplava u Herceg Novom završila rad
Нема коментара:
Постави коментар