Komisija za popis štete od poplava u Herceg Novom završila rad

HERCEG NOVI– Opštinske komisije za popis štete od poplave koja se dogodila 14. oktobra kada se rijeka Sutorina izlila duž cijelog svog toka i napravila velike štete na infrastrukturi i privatnim kućama i imanjima, završile su posao. U toku je priprema izvještaja koji će biti dostavljeni nadležnim državnim organima i SO.

Po onome što su komisije zabilježile na terenu mnogo je više objekata stradalo nego što je to izgledalo na prvi pogled, tako da će, prema okvirnim procjenama, šteta biti milionska. Za utvrđivanje uzroka koji su doveli do izlivanja Sutorine angažovan je sudski vještak čiji se izvještaj očekuje za desetak dana.

Å to je sve stradalo

Potpredsjednik opÅ¡tine Mladen Rostović, koji je bio na čelu Komisije za popis Å¡teta na infrastrukturi, kaže da je kompletna stara magistrala razorena, razruÅ¡en je potporni zid kod klaonice Babić, potporni zid i ivična greda kod graničnog prelaza gdje je voda odnijela i dio cjevovoda. Nestali su djelovi privatnih imanja uz rijeku (negdje i po 200 do 300 kvadratnih metara), nestali su potporni zidovi uz rijeku koje su mjeÅ¡tani gradili radi zaÅ¡tite, željezni pjeÅ¡ački most kod stare Å¡kole u Sutorini voda je pomjerila na drugu stranu, novosagraÄ‘eni fudbalski stadion u Igalu koji je koÅ¡tao preko 350.000 eura je sada neupotrebljiv… Nestalo je nekoliko čamaca, a polomljeno ih je viÅ¡e od 20. Autolimarska radnja Slobodana Đuratovića je stradala, sav alat mu je uniÅ¡ten i nestalo je pet automobila njegovih klijenata koji su tu bili parkirani. Odnesen je donji dio rijeke Sutorine, na ušću, gdje obala nije  ureÄ‘ena. ÄŒišćenje otpada koji je u korito rijeke dospio tokom poplave, takoÄ‘e je jedna od posljedica koja će morati da bude sanirana.

Višegodišnja nebriga

Rostović ističe i da je evidentno da niko ne brine o rijeci i da niko tamo nije odlazio godinama, iako je Sutorina jedna od desetak crnogorskihrijekakoje su od državnog značaja. On negira nagađanja mještana da je do poplave došlo zato što su neodgovorni pojedinci u nju svašta bacali, a da niko od nadležnih na to nije reagovao.

-Rijekaje iskočila iz korita odmah na početku (na granici), a niko nije iÅ¡ao gore iznad Malte ili u Prijevor da baca otpad u rijeku. Po onome Å¡to se vidi na terenu,rijekaje na viÅ¡e mjesta, od granice sa Hrvatskom do ušća u more, napuÅ¡tala korito i plavila sve pred sobom. Evidentno je da je pala enormna količina kiÅ¡e u kratkom vremenskom intervalu od sat i po i to na području Malte, Prijevora, Vidovog vrha, Ravnog brijega, Mokrina i dijela Hrvatske u graničnom pojasu. Riječ je o slivnom području rijeke Sutorine, pa su se formirale velike količine vode u njenom gornjem toku. Prvi problem se dogodio na samoj granici, na prvoj serpentini stare magistrale prema Dubrovniku – kaže Rostović.

Problematično od granice

Rostović objašnjava da se prilikom gradnje graničnog prelaza u Hrvatskoj napravila velika deponija materijala od iskopa na samoj granici prema Crnoj Gori.

- Tu se formiralo klizište koje je golim okom vidljivo, stabla su nakrivljena, urušena, osušena i ono je i dalje aktivno. Klizište je začepilo kompletan tok, tako darijekanije mogla da teče svojim koritom već je svom silinom krenula starim magistralnim putem u dužini od kilometar i po i kompletno ga razorila. Nastale su pukotine duboke i preko dva metra, a voda je nosila kamen, zemlju, asfalt, rušila drveće. Stradao je i dio puta prema Prijevoru. Prvi čep od nanosa formirao se kod starog mosta kod klaonica Babić. I kod sljedećeg mosta formiran je čep i odnesen je dio obale prije mosta na Šćepoševićima. Odnesen je i pješački željezni most od dvadesetak metara kod stare škole u Sutorini. Sljedeći čep od stabala, šljunka i zemlje desio kod starog mosta Pavlovića. Tu se voda izlila preko magistralnog puta i poplavila okolne kuće. Nivo vode je bio preko šest metara, pa je postojala opasnost da poplavi i Cvjetni centar. Kad je taj čep probijen voda se izlila i poplavila fudbalski teren, crkvu, groblje, parohijski dom, veliki broj kuća pored njivičkog puta – nabraja Rostović.

On smatra da se slična poplava može ponoviti ukoliko se klizište na granici sa Hrvatskom ne sanira. Stabilizovanje tog terena nije moguće bez šipova i potpornog zida za što će biti potrebno najmanje 200.000 eura.

Opština obezbijedila 30.000 eura za jednokratnu pomoć

Poplavljeno je i 48 domaćinstava. Komisija koja je popisivala te štete u zavisnosti od njihove visine svrstala ih je u četiri kategorije. Najveću štetu pretrpjelo je sedam domaćinstava i ona će dobiti jednokratnu pomoć od po 1.500 eura. Za 16 objekata pomoć će iznositi 1.000 eura, a ostali će dobiti po 500, odnosno 300 eura. Opština je za ove svrhe izdvojila 30.000 eura iz budžetske rezerve. Isplata ovog novca počela je u srijedu.

U lokalnoj upravi prihvaćena je inicijativa NVO Kuća ljudskih prava za prikupljanje pomoći porodicama ugroženim u poplavi. Novčana pomoć se može uplatiti na račun CKB 510-68174-91.

D.I.

Komisija za popis štete od poplava u Herceg Novom završila rad