Vrijedjela je žrtva glumačkog života

PODGORICA –  Legende eksjugoslovenskog glumišta Milena Dravić i Dragan Nikolić tokom gostovanja na TV festivalu u Baru ljubazno i srdačno su izlazili u susret molbama brojnih poštovalaca njihove umjetnosti, iako im u poznim godinama i ne prija veliki publicitet. Ljubazni i dostojanstveni bili su i u utorak veče kada su se u Dvorcu kralja Nikole družili sa publikom i organizatorima festivala.

Tokom razgovora sa slavnim glumcima, koji je vodila rediteljka i umjetnička direktorica festivala Marija Perović, glumački par se prisjetio brojnih uloga koje bile značajne u njihovim karijerama. Pored inserata iz pojedinih filmova, publika je mogla da sazna i o okolnostima pod kojima se neki film snimao.

Gladni glume

Iako već oboje u sedmoj deceniji, otkrili su da glad za glumom nikada ne prestaje, te da bi voljeli da dobiju šansu da odigraju još neke važne uloge.

- Za jednu karijeru, a Milenina i moja traje dosta dugo, mnogo je važno ono što si odigrao, a možda u nekim poznijim godinama još važnije ono što nisi – kazao je Nikolić.

Praveći poređenje sa vremenom u kojem je paralelno radila brojne projekte na filmu, televiziji i u pozorištu, Milena Dravić je kazala da u posljednjih nekoliko godina, za razliku od Dragana Nikolića, nije imala prilike da ostvari neke za nju značajnije uloge na filmu.

- Četiri pune godine skoro da ništa nisam značajno uradila što se tiče filma. Moja poslednja uloga je u filmu „Ljubav i drugi zločini” Stefana Arsenijevića. Što se tiče pozorišta, igram jednu lepu ulogu koju svaka glumica može da poželi, a to je u predstavi „Harlod i Mod” Beogradskog dramskog. Volela bih da u karijeri, koja se ipak privodi kraju, uradim još poneku lepu ulogu, naročito na filmu sa kojim sam počela, a nekako smo se sada mimoišli – istakla je Dravić.

Publiku je posbeno zanimalo prepoznaju li u mlađim kolegama nekoga ko bi mogao da dosegne toliki umjetnički nivo koji su oni postigli. Za Milenu nije tačna konstatacija da više nema glumačkih veličina jer, kako je istakla, glumci kalibra Nebojše Glogovca, Dragana Mićanovića ili Nikole Đurička, dovoljno govore da takvi umjetnici ipak postoje.

- Zemlja u kojoj smo mi radili je bila velika, imali smo veliki prostor i izbor. Oni nemaju izbor. To je ipak otežavajuća okolnost, ali su zaista vrhunski umetnici i glumci – kazala je Milena.

Milenin sin Bred Pit

Milena Dravić se prisjetila i snimanja filma „Tamna strana sunca” Božidara Nikolića, u kojem je njenog sina tumačio sada poznati holivudski glumac Bred Pit. Za njega je ponovo čula tek na beogradskom FEST-u, kada je na Pita podsjetio reditelj Nikolić, nakon premijere filma „Sedam” Dejvida Finčera.

- U Miločeru smo snimali naÅ¡e zajedničke scene, a taj film nažalost nije nikada prikazan. Videla sam da je vrlo talentovan mladić, lepo izgleda, dobro radi taj posao… Dugo godina posle, nakon premijere njegovog filma „Sedam”, pozove me Bota Nikolić i pita: „Šta kažeÅ¡ za Breda?!” Pa kog Breda – pitam ga ja. „Pa Bred Pit ženo”, viče meni Bota. Aha – kažem ja – pa divan, da… „Pa igrao ti je sina, pobogu”, govori meni Bota. I ja se tek tada setim… Tako da je to za mene bilo veliko iznenaÄ‘enje i jedna velika sreća da smo igrali, bez obzira Å¡to on tada nije bio poznat, a nisam ni ja poznata za njega – rekla je Milena.

Bata kralj lapsusa

Na novinarsko pitanje da li je više drugovao sa Zoranom Radmilovićem ili Danilom Batom Stojkovićem i koji je od njih dvojice bio veći mrgud, Dragan Nikolić je odgovorio da su Bata i Zoran imali potpuno različite karaktere.

- Zoran je bio veliki moralista. Kad ne pije, branio nam je u garderobi da igramo šah, a mi smo se onda više smejali nego kad je on stvarno „izbacivao“ nešto duhovito i šarmantno – kazao je Nikolić.

Bata Stojković je, prema sjećanjima Nikolića, bio poznat po lapsusima i vjerovatno „kralj lapsusa među glumcima”.

- Na primer, u sceni sa Zoranom Radmilovićem, u predstavi „ViÅ¡njik” treba da kaže „Bilo je hladno”, a on kaže: „Bilo je hladno… bilo je tri metra ispod nule“! A Zoran, onako surov, ne puÅ¡ta ga da nastavi drugu repliku, već ga vraća na prvu i pita ga: „Koliko ispod nule?!” – prisjetio se Nikolić.

Imalo je smisla

Veče u Dvorcu kralja Nikole završeno je u opuštenoj atmosferi, koju je posebno nadgradila publika komentarima i pitanjima, ali i iskazivanjem poštovanja za legende jugoslovenskog glumišta. Šarmantni i predusretljivi, dvoje glumaca su takođe konstatovali da su ih Barani za tri dana boravka na TV festivalu svuda dočekivali sa pozitivnim emocijama. I to je nešto, kako je rekao Nikolić, što glumca uvjeri da je zaista imalo smisla baviti se glumačkim pozivom.

Kako je Prle iznenadio Radovana Trećeg

Zoran Radmilović je, prema mišljenju Dragana Nikolića, bio nenadmašan u glumačkim improvizacijama. Kaže da je Radovana Trećeg gledao više od 100 puta.

- Obožavao sam tu predstavu i Zoranove improvizacije. Jednom prilikom je Zoran na sceni rekao: „Evo, vidite Å¡ta se dogaÄ‘a u Beogradu. Juče sretnem na ulici onog druga Prleta. Ja kažem „Zdravo druže Prle, a on meni – marÅ¡ u p… m… Zamislite?! Moraću pod hitno da piÅ¡em neku žalbu televiziji…“ Ja sam to video, a Zoran kada izvali neki Å¡tos i publika ga prihvati, onda on to vraća iz predstave u predstavu. Na sljedećoj reprizi, ja doÄ‘em obučen u privatnu garderobu, nenajavljeno banem na scenu i kažem: „Čiča Radovane, mene su poslali sa televizije da se izvinim”. Zoran me je gledao, nije znao Å¡ta da radi, pa iznenaÄ‘eno kaže „Prle” i padne i nesvest. Kad je pao, znao sam da zapravo smiÅ¡lja Å¡ta će da kaže. Ja kažem „DoviÄ‘enja“ i odem. Glumci su improvizovali i polivali ga vodom, a kada se otreznio, rekli su mu: „Bio Prle”. A on kaže: „Prle?! Pa gde sam ja bio?!” – opisao je Nikolić jednu od najsmjeÅ¡nijih anegdota iz druženja sa Radmilovićem.

Svaki dan bacamo istoriju u ništa

Na TV festivalu Bar juče je organizovana panel diskusija na temu „TV arhivi pred izazovima budućnosti”, sa željom da se ukaže i podsjeti na značaj i vrijednost TV arhiva u kojima se čuvaju svjedočanstva iz naše prošlosti. Učesnici panel diskusije bili su predstavnici javnih servisa i televizija iz Crne Gore, Srbije i Makedonije, kao i stručnjaci iz Evropske radio-difuzne unije, predstavnici Francuskog nacionalnog audio-vizuelnog instituta (INA) i predstavnici Ministarstva kulture Crne Gore. Učesnici diskusije su se složili da je dio progama zabilježen na filmskim trakama i drugim zastarjelim video formatima ozbiljno ugrožen i da može da bude nepovratno izgubljen. Najpouzdaniji put za spašavanje arhivskog blaga, jeste njegova digitalizacija.

- Svaki dan bacamo istoriju u niÅ¡ta – upozorio je ekspert Evropske radio-difuzne unije Boris Bergant.

Samostalni savjetnik za pokretnu i nematerijalnu baštinu u Ministarstvu kulture Crne Gore, Milica Martić, kazala je da je Ministarstvo audio-vizuelnu građu prepoznalo kao kulturnu baštinu i da će pomoći na putu njene digitalizacije.

Na jučerašnjoj konferenciji za novinare, predstavili su se i televizijski producenti i autori iz Rusije, koji su sinoć promovisali svoje stvaralaštvo. Takođe, reditelji iz Srbije, Dragana Kanjevac i Dragomir Zupanc, predstavili su filmove „Sonja“ i „Misterija Makavejev“. Danas je od 16 sati na programu Regionalni Content Providing Market, u 18 sati je omaž Slavku Kovačeviću, a u 20 u Dvorcu kralja Nikole, druženje sa glumcima Miodragom Krivokapićem i Juditom Franković.

J. Nikitović

 

Vrijedjela je žrtva glumačkog života