Pripremna arheološka istraživanja u Crkvi Sv. Franja u Kotoru

Napokon će jedan napuÅ¡teni prostor u starom gradskom jezgru dobiti adekvatnu namjenu – kazala je za Pobjedu rukovoditeljka istraživanja arheoloÅ¡kinja Vilma Kovačević

KOTOR - Na ostacima Crkve Svetog Franja, u starom kotorskom gradu, Centar za konzervaciju i arheologiju – područno odjeljenje Kotor počeo je arheoloÅ¡ka istraživanja.

Crkva Svetog Franja se ne koristi od prve polovine XIX vijeka. Posljednja misa u njoj je održana 1840. godine. Od tada građevina propada, lagano se kruneći i urušavajući. Nalazi se u najstarijem, južnom dijelu grada poznatom po mnoštvu trgovačkih i zanatskih radnji.

- U obnovljenoj Crkvi Svetog Franja, Biskupski ordinarijat planira crkvenu biblioteku, zaÅ¡to je potreban projekat sa konzervatorskim uslovima. Tome prethode arheoloÅ¡ka istraživanja koja prethode izradi projekta sa konzervatorskim uslovima. Napokon će jedan napuÅ¡teni prostor u starom gradskom jezgru dobiti adekvatnu namjenu – kazala je za Pobjedu rukovoditeljka istraživanja arheoloÅ¡kinja Vilma Kovačević.

Franjo novi

Crkva Svetog Franja poznata je među građanima Kotora i pod imenom Franjo novi. Sagrađena je poslije rušenja istoimene stare crkve i samostana koja se nalazila na Gurdiću. Sudeći po izvještaju kojeg je mletačkim vlastima podnio kotorski kanonik Tripun Drago gradnja je počela poslije snažnog zemljotresa, na Uskrs 1667. godine, u kome je nestalo gotovo dvije trećine kotorskih izdanja. Danas je ruševina sa četiri zida bez krova sa ostacima građevinskog šuta i smeća. Od ostataka crkve danas je najljepši zvonik koji se nalazi nad zasvođenim stepeništem koje crkvu odvaja od samostanskog prostora.

- Izbačena je velika količina Å¡uta i otpada sa ovog lokaliteta. UnutraÅ¡njost crkve ispunjena je brojnim grobnicama. Da sada ih je otkriveno stotinak. U toku je njihovo pražnjenje – kaže Vilma Kovačević.

Temelji

Crkva Svetog Franja ima osnovu pravougaonog oblika, sa dužom stranom orijentisanom u pravcu istok-zapad, i apsidom na istoku, koja je u osnovi četvorougaonog, trapezoidnog oblika. Oltarski dio uzdignut je za nekoliko stepenika u odnosu na glavni prostor crkve, čime je i odvojen od njega. Na sjevernom i južnom zidu naosa, između apside i broda crkve, postoje pilastri koji, takođe, odvajaju ova dva prostora. Tokom ovogodišnjeg istraživanja arheolozi su utvrdili da su graditelji Crkve Svetoga Franja, u zapadnom dijelu objekta temelje oslonili na ostatke nekog starijeg zdanja.

- To slučajno otkriće nije usporilo radove. Vidljivo je da se radi o stambenom objektu bez arheoloÅ¡kog značaja – kaže Kovačević.

V. S.

Pripremna arheološka istraživanja u Crkvi Sv. Franja u Kotoru