Piše:
Mira MiloviÄÂ Â Â
PODGORICA â Guverner Centralne banke Radoje ŽugiÄ na Dan Å¡tednje, odnosno zadnjeg dana oktobra, trebalo bi, kako saznaje Pobjeda, da saopÅ¡ti privremene mjere kojima Äe ograniÄiti, odnosno limitirati ekstremno visoke kamatne stope, shodno zakljuÄku Savjeta ove institucije iz juna ove godine. MeÄu mjerama Centralne banke biÄe i preporuke Vladi za izmjenu Zakona o obligacionim odnosima, Å¡to bi takoÄe trebalo da ima efekta na cijenu novca.
Savjet Centralne banke u junu ove godine zakljuÄio je, podsjetimo, da su kamate u Crnoj Gori visoke i da ima prostora za njihovo smanjenje. Savjet CBCG je poÄetkom juna posebnim zakljuÄkom obavezao banke i MFI da razmotre postojanje ekstremno visokih kamata i da ih eliminiÅ¡u.
Zelene kamate
- Ukoliko ovaj zakljuÄak banke i MFI ne realizuju, Centralna banka Äe u posljednjem kvartalu ove godine donijeti privremenu regulativu, kojom Äe propisati maksimalno dozvoljene kamatne stope â upozoreno je u saopÅ¡tenju koje je medijima poÄetkom juna proslijeÄeno nakon sjednice Savjeta, kojoj je predsjedavao guverner Radoje ŽugiÄ.
Bankama Äije kamate, recimo na kartice, prelaze i 20 odsto i mikrofinansijskim institucijama koje zaraÄunavaju i preko 30 odsto Savjet Centralne banke je tada sugerisao da same smanje ekstremno visoke kamatne stope. Ukoliko to ne urade, iz CBCG je poruÄeno da Äe to oni limitirati. Krajem septembra bankama, koje su u startu podržale inicijativu CBCG, istekao je rok od tri mjeseca da same sagledaju stanje i odrede se. OÄekivalo se da Äe oko limitiranja kamata biti održan sastanak guvernera sa bankarima, ali je on izostao. Komunikacija sa Udruženjem banaka oko ovog pitanja ipak nije izostala, tako da i bankari oÄekuju da guverner izaÄe sa setom mjera.
Na koliko Äe privremeno biti limitirane ekstremno visoke aktivne, odnosno kamate na kredite i pasivne, odnosno kamate na Å¡tednju nijesmo uspjeli da saznamo. UpuÄeniji smatraju da ekstremno visoka kamata na Å¡tednju ne bi trebalo da prelazi Å¡est odsto. No, da li Äe Centralna banka na taj naÄin limitirati kamate, ostaje da se vidi zadnjeg dana oktobra. Izvjesno je, meÄutim, da su postojeÄe kamate na Å¡tednju koje se kreÄu 6,5, sedam ili osam odsto neodržive. Ocjena je da tako visoke kamate predstavljaju nelojalnu konkurenciju i mogu ugroziti i samu Å¡tednju. Nesumnjivo je da dok ne padnu kamate na Å¡tednju ne može se oÄekivati ni znaÄajno smanjenje na kredite.
Popravljanje likvidnosti
Centralna banka, kako kažu Pobjedini izvori, neÄe dozvoliti da se visokim kamatama popravlja likvidnost. Banke i MFI koje budu držale visoke kamate biÄe kažnjavane, moraÄe, najvjerovatnije, da izdvoje novi kapital kako bi smanjile rizik.
Da se Centralna banka u junu nije Å¡alila sa upozorenjem da se smanje ekstremno visoke kamate pokazao je guverner krajem septembra, kada je na otvaranju nove poslovne zgrade banke Societe Generale Montenegro javno saopÅ¡tio da zahtjev Centralne banke da se smanje ekstremno visoke kamatne stope nije pogodbena aktivnost veÄ stvarni zahtjev za oÄuvanje finansijske stabilnosti
- Centralna banka aktivno radi na realizaciji zakljuÄaka Savjeta iz jula ove godine, koji je podržao i bankarski sektor, o saniranju problema ekstremno visokih kamatnih stopa koje postoje u naÅ¡em sistemu. Smatramo da ova (na)mjera CBCG nije pogodbena aktivnost u ovom trenutku, veÄ stvarni zahtjev u pravcu oÄuvanja finansijske stabilnosti u Äetvrtoj godini zaredom uticaja finansijske krize. Ali, napominjem, i uz voÄenje raÄuna o oÄuvanju stabilnog i otvorenog tržiÅ¡ta i principa zdrave konkurencije i dobre bankarske prakse â kazao je guverner na sveÄanosti krajem septembra.
On je tada najavio i da CBCG aktivno radi i na kreiranju rjeÅ¡enja za problem visokog uÄeÅ¡Äa loÅ¡ih kredita, kao kljuÄne ranjivosti bankarskog sektora. On je podsjetio da Centralnoj banci u tom poslu pomaže Svjetska banka koja joj pruža tehniÄku podrÅ¡ku.
Ukupni krediti kod 11 banaka, po posljednjim podacima, su vrijednosti oko 1,9 milijardi eura. Kod crnogorskih banaka, kao obezbjeÄenje za ukupne kredite, založene su nekretnine vrijedne 9,6 milijardi eura, pokazuju podaci Centralne banke sa kraja avgusta ove godine.
Nekvalitetni krediti
Iz Centralne banke Pobjedi su prije desetak dana saopÅ¡tili da su u Crnoj Gori na kraju avgusta, prema preliminarnim podacima, nekvalitetni krediti (kategiorija C,D,E) iznosili 342,7 miliona eura ili 17,99% ukupnih kredita. Sa koliko kolaterala su obezbijeÄeni ovi nekvalitetni krediti u CBCG nemaju podataka.
Bez odgovora je ostalo i pitanje koliko nekvalitetnih kredita ima pojedinaÄno kod svake od 11 banaka.
- Sve banke u sistemu imaju nekvalitetne kredite, ali njihova izloženost znaÄajno varira i odslikava u jednom dijelu i kvalitet poslovne politike i procjene rizika ovih banaka. Tako da u sistemu imamo banke kod kojih je iznos nekvalitetnih kredita marginalan, kao i onih kod kojih iznos i tretiranje nekvalitetnih kredita predstavlja veÄi izazov â saopÅ¡tili su iz CBCG.
Banke su, istiÄu u Centralnoj banci, uz pomoÄ majki banaka iÅ¡Äistile bilanse u prethodnom periodu.
- U proteklom periodu banke su napravile napor (uz pomoÄ njihovih majki banaka) da iÅ¡Äiste bilanse, Å¡to je imalo za posljedicu znaÄajno smanjenje nekvalitetnih kredita, popravljanje finansijskog rezultata i smanjenje rizika finansijske stabilnosti bankarskog sistema Crne Gore â saopÅ¡teno je Pobjedi iz CBCG.
Banke u Crnoj Gori svojim majkama, odnosno vlasnicima u inostranstvu prodale su do kraja 2011. godine oko 596,84 miliona eura nekvalitetnih kredita.
Centralna banka pripremila set mjera za obaranje kamatnih stopa u Crnoj Gori
Нема коментара:
Постави коментар