Zašto bi loša finansijska politika mogla koštati Obamu drugog mandata?

VAŠINGTON – Loša finansijska politika, naročito u oblasti reforme zdravstvene zaštite i davanja podsticaja ekonomiji koji je zemlju uveo u novu krizu mogla bi biti osnovni razlog zbog kojeg aktuelni američki predsjednik, Barak Obama ne može očekivati reizbor 6. novembra, ocijenio je za Bloomberg američki analitičar Rameš Ponuru (Ramesh Ponnuru).

Rameš Ponuru

- Kampanja aktuelnog američkog predsjednika je, ni malo slučajno tokom posljednjih nekoliko sedmica u najvećoj mjeri fokusirana na priču o trivijalnostima protukandidata Mita Romnija. Obama nije u stanju da pokrene nove atraktivne iniciative u namjeri da ostvari svoj drugi mandat – ocjenjuje Ponuru koji već petnaest godina proučava političke procese u SAD-u i objavljuje ih u najprestižnijim američkim magazinima.

Prema njegovim riječima, Obama nema ni jednu novu inicijativu, dok istovremeno nije ni u mogućnosti da ispravlja greške svojih zakonodavnih postignuća.

- Ispostavilo se i da su podsticaji, kao i zdravstvena reforma u stvari naiÅ¡li na veliku nepopularnost kod gaÄ‘ana i to s velikim razlogom. Sudeći po Obaminom predsjedničkom dosijeu, on zaslužuje poraz na predstojećim izborima – kaže Ponuru.

On podsjeća da već duže vrijeme istaknute demokrate koriste termin „podsticajne mjere“ umjesto da kažu da je predsjednik zemlju gurnuo sa završetka jedne u

početak druge Velike depresije. Demokrate, prema njegovim tvrdnjama, izostavljaju i pominjanje da je svoju, navodno već izvjesnu pobjedu ostvario trošeći na stotine milijardi pozajmljenih dolara.

- TakoÄ‘e, govoriti o tome da je podsticaj spasio zemlju od depresije je neistinito. Ekonomija SAD-a je dotakla samo dno u junu 2009. godine, i suviÅ¡e rano da bi odluka potpisana četiri mjeseca ranije imao značajnog uticaja – ocjenuje Ponuru.

On se osvrnuo i na studije u kojima se tvrdi da je odluka o podsticaju imala pozitivan efekat na ekonomiju, osporivši ih u dvijema kategorijama. Prije svega, neke od njih su jednostavno bazirane na pretpostavkama, umjesto na dokazivanju da je finansijski podsticaj mogao uspjeti. Druge sugerišu da su određeni aspekti podsticaja dobri, iako se njima ne dokazuje da je pomognuto zemlji u cjelini.

- Ni jednom se od njih ne uzima u obzir moć Federalnih rezervi da ograniči brzinu ekonomskog rasta – naglašava Ponuru.

Nova zaduživanja

Američki analitičar ocenjuje da Obama svoju najsnažniju ekonomsku polugu tretira s ravnodušnošću, ostavljajući upražnjena mjesta u Federalnim rezervama, čak i u trenutcima dok njegovi saveznici imaju većinu u Senatu.

- Ublažavajuće mjere u oblasti monetarne politike dozvoljavajući da se u velikoj mjeri poveća nominalna potrošnja ubrzalo bi privredni rast u Sjedinjenim Državama. Umjesto toga, poreski podsticaju donijeli su zemlji nova zaduživanja – smatra on, dodajući da su demokrate su još suzdržanije kada je u pitanju zakon o zdravstvenoj zaštiti.

U navedenom se posebno ističu neke od sporednih karakteristika ovog zakona, među kojima je i uslov da osiguravajuća društva omoguće mladima da ostanu na osiguraničkom listu svojih roditelja, kao i da gotovo svi zaposleni osiguravanjem pokrivaju

oblast kontracepcije, bez obzira na njihove moralne stavove o tome kroz odredbu koja se samo dotakla ovog zakona, iako o njoj ništa detaljno nije rečeno u dokumentu od 2700 strana.

- Tačno je da zakonom treba da se proširi osiguranje na milione ljudi koji ga trenutno nemaju. Tim proširenjem je planirano da se osiguranici oslobode finansijskih briga, iako je iznenađujuće teško pronaći konkretan dokaz da se programom zdravstvene pomoći Medicaid poboljšava zdravlje građana – ističe Ponuru.

On naglašava da su, međutim, negativni aspekti ovih mjera ogromni, jer prije svega predstavljaju velike troškove na federalnom nivou, dajući ogromna diskreciona ovlašćenja izvršnoj vlasti, kao i subvencije osmišljene na način da se njima doslovno kazne pripadnici niže srednje klase koji se penju uz društvenu ljestvicu.

- Sve to ipak nije moralo da se dogodi na ovaj način. Moglo je i trebalo je povećati pokrivenost osiguranjem sa zakonom koji je mnogo manje usresrijeđen na vladu. Mogli smo napraviti poreske izmjene i kreirati regulatorne politike za podsticanje rasta nacionalnog tržišta individualne kupovine osiguranja, stvarajući podlogu za finansiranje rizika i zaštizu građana u svim postojećim uslovima – dodaje Ponuri, ističući da bi ovakav pristup koštao mnogo manje, a i u manjoj mjeri bi ustupao mjesto birokratiji. On ukazuje i na Obamino uvjerenje da se ovim zakonom umanjuje rasipništvo Medicare potrošnje, koja je u stvari zaista neophodna. Sve što se njime čini, a u šta je uključena stroža kontrola cijena, vladino finansiranje istraživanja najefektivnije prakse i pilot programa i stvari je nastavljanje nečega što već decenijama postoji kao propust.

Odricanje od liderstva

Zdravstvena reforma je, međutim, jedino konkretno što je Obama učinio ili predložio za vrijeme svog mandata. On je odbacivao ideje kao što je poboljšanje efikasnosti Medicare programa dozvoljavanjem osguranicima da na kompetitivan način dođu do novca svojih korisnika, iako su mnoge demokrate podržavale taj pristup. Ponuru ocjenjuje da predlog predstavnika Demokratske stranke za potpredsjedničkog kandidata Pola Rajana za za rješvanje dugoročnih izazova države ima svoje brojne nedostatke. Međutim, njegovo kritikovanje, ne predlažući alternative, i to u vrijeme dok

ministar finansija Timoti Gajtner priznaje rezultate rada svoje administracije u stvari predstavlja odricanje od odgovornosti i liderstva.

- Ovo naravno nijesu jedini razlozi za protivljenje Obaminom reizboru. Tu je i njegov uznemirujući uzorak prepisivanja zakona koji odgovaraju njegovim preferencijama kada ga Kongre ne obvezuje – za ono što je učinjeno u oblasti politike prema imigrantima, kao i socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti. Tu su takođe i njegovi stavovi o abortusu, odnos prema sudovima, zbog čega se mnogi ljudi, uključujući i mene, zgražavaju – navodi Ponuru.

On ukazuje da kod Obame postoji očigledno uvjerenje da će njegova puka prisutnost u Ovalnoj kancelariji promijeniti ponašanje drugih zemlaja u korist Amerike u stvari je odsraz sujete više nego što je zansnovana na zdravim temeljima za vanjsku politiku.

Ipak, biće zanimljivo posmatrati Obamu u trci za još jednom pobjedom na predsjedničkim izborima bez rasprave o konkretnim planovima za budućnost. Podsticaj i zakon o zdravstvenoj zaštiti su dvije od brojnih posljedica njegove politike, čiju će cijenu SAD plaćati duže vrijeme.

- Te posljedice su samo fusnote u njegovoj kampanji, iako bi trebalo da predstavljaju njegov politički epitaf – zaključuje Ponuru.

A.N.R.

Zašto bi loša finansijska politika mogla koštati Obamu drugog mandata?